nekreditni novac

· 2 · 2325
*

stojan nenadovic

  • *
  • Поруке: 1
nekreditni novac
« послато: јануар 16, 2010, 05:41:44 поподне »
Nekreditni novac je jedini realan novac. Nekreditni novac nije dug nego poklon. Nekreditni novac je potrebna dodatna količina novca u opticaju (dM) određena kao procenat (k) od postojeće količine novca u opticaju (M).      dM = kM ;      k = (ponuda - tražnja)/tražnja ;
      Ako se nekreditni novac pušta u opticaj po navedenoj formuli, inflacija nije moguća, pa se nekreditni novac pojavljuje kao realan novac. Ima uvek istu vrednost. Porezi se ukidaju za iznos nekreditnog novca koji je emitovan kao poklon, pa zamenjuje poreze. Potrošači plaćaju manje a proizvođači dobijaju više nego danas, u sistemu kreditnog novca, gde kredit sa kamatom opterećuje cene, čega kod novca kao poklona, nema. Svi dobijaju poklon iz nekreditnog novca. Izvor nekreditnog novca leži u porastu ekonomske racionalnosti. Postoji kako nacionalni tako i svetski nekreditni novac. Došlo je vreme da se uspostave kako nacionalni tako i svetski poredak nekreditnog novca. Biagio Bossone, kao vođa radne grupe koja je pripremala predloge za Samit G-20, 2. aprila 2009. godine u Londonu, 8. marta 2009. godine je napisao: "Mi predlažemo sistem nekreditnog novca, da se stvaranje novca odvoji od pozajmljivanja novca". Novododati novac mora da se daje kao poklon. Od ušteđenog novca, koji je u opticaj ušao kao poklon (za proizvodnju ili potrošnju), može da se pozajmljuje novac, ali to ne može da izazove inflaciju, koja je neizbežna u sistemu novca koji se emituje u vidu kredita.

*

novi_novac

  • *
  • Поруке: 1
    • Alternativna Valuta Crom
Одг: nekreditni novac
« Одговор #1 послато: март 20, 2010, 05:12:28 пре подне »
Razvoj nauke i tehnike nam je otvorio mogućnost realizacije najvećeg sna cijelog čovječanastva, danas smo u stanju ispuniti potrebe svih ljudi svijeta, a najveći i najteži dio tog posla prepustiti strojevima i mašinama koje smo i stvorili upravo iz tog razloga.
Umjesto toga međutim, upali smo u globalnu financijsku krizu bez presedana čiji su glavni uzroci sustavne naravi.
Za povijesni korak ljudske civilizacije nam nedostaje novca iako ga na svijetu nikad nije bilo u većim količinama.

Realno gledajući na stvarnost u kojoj se unatoč svim nekadašnjim obećanjima i reklama o boljem sutra danas gotovo 7 milijardi ljudi suočava s velikim poteškoćama u svakodnevnoj borbi za opstanak, lako je uočljivo da nam novca uopće ne fali, njega ima više nego dovoljno za sve, ali je distribuiran na veoma loš način koji je stvorio ogromne nesrazmjere u piramidi društvenog uređenja.
Raspoloživi podaci ukazuju da se otprilike 97% sveukupnih monetarnih transfera na planeti obavlja prvenstveno u čisto špekulacijske svrhe, a samo oko 3% ukupnih globalnih transakcija predstavlja razmjenu stvarnih usluga i roba.
Ovakvo činjenično stanje pred nama otvara mogućnost pristupa distribuciji novca kao temeljni sustavni problem čija je prava pozadina do sada široj javnosti u najvećoj mjeri bila potpuno nepoznata.

Tužno ali istinito, monetarni sustav kojim raspolažemo, a čiji je princip već stoljećima isti uz povremeno mijenjanje potpuno nebitnih nijansi, naime uopće nije osmišljen da bi stvorio budući svijet prosperiteta, blagostanja i pravde kakvog svi sanjamo, te omogućio barem dovoljnu, ako ne najvišu kvalitetu života svima onima koje je zakon obvezao da se njime koriste.

Slabo je poznato da je sveukupan novac na Majci Zemlji dug iz jednostavnog razloga što ga i središnje i poslovne banke izdaju u opticaj na samo jedan jedini način, isključivo posuđujući ga uz kamate na vlastitu korist, odnosno na štetu svih onih koji ga poslije u opticaju kao dug prema izdavatelju prihvaćaju što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim demokratskim načelom da je narod taj koji je suveren.
Jednostavnije rečeno, novac već duže vrijeme nema potpuno nikakvu materijalnu podlogu, pa se shodno tome stvara iz ničega i uz skoro nepostojeće troškove,  evo nas dakle pred najvećim problemom modernog ljudskog društva: Tko u trenutku stvaranja novčanice postaje vlasnikom vrijednosti koju ona poslije ima u opticaju? Ako je narod taj koji je suveren i taj koji je proizvođač stvarnih materijalnih vrijednosti koje bi novac trebao predstavljati, zašto onda taj isti narod mora svoj vlastiti novac posuđivati od centralnih i poslovnih banaka, privatnih institucija koje u biti ne proizvode ništa?

Ovakav novčani sustav u sebi krije i zamku iz koje se čovječanstvu nemoguće osloboditi. 
U opticaj se uvijek izdaje isključivo glavnica duga, a ne i novac koji bi trebao poslužiti za isplatu kamata. Posljedično, dug od 100 s kamatama od 20 nije moguće u potpunosti isplatiti jer u sustavu postoji samo onih 100 od glavnice, a uvijek nedostaje onih 20 za kamate, zbog toga smo uvijek prisiljeni podizati nove dugove za isplatu starih kamata, i tako iz dana u dan, iz godine u godinu sve dok društvena zajednica time u potpunosti ne izgubi svu realnu imovinu i nađe se džepova punih dugova koje nitko više ne želi prihvatiti kao garanciju za neophodna nova zaduženja, u međuvremenu narasla do astronomskih iznosa.
U istome leži i osnovni uzrok inflacije kao i objašnjenje zbog čega je ona neizostavni dio novčanog sustava koji nam je nametnut.

Uslijed ovakvog principa funkcioniranja našeg monetarnog sustava u kojem su nova zaduživanja ključni element, izlazi na vidjelo da sustav sam po sebi ne može  opstati bez konstantnog širenja u kojem proždire sve što mu se nađe na putu pretvarajući isto u novac, čime je onome tko kontrolira taj novac koji nastaje na samo jedan jedini mogući način, kao dug, omogućena apsolutna kontrola nad svime onime što taj novac-dug predstavlja.

Nije potrebno imati diplomu raketnog inženjera da bi se zaključilo da negdje postoje granice konstantne ekspanzije i porasta društvenog bruto proizvoda na koji smo primorani, u svakom slučaju, granica konstantnog povećanja zaduženja im je veoma blizu. Onog trenutka kad nacionalno tržište dužničkih obveznica propadne, propada i nacionalna valuta.

Sustav alternativne valute Crom se nudi društvenim zajednicama kao konkretna mogućnost za revitalizaciju na putu prema boljem sutra financijske demokracije, ekonomske i socijalne pravde.

Novom vrstom novca u obliku alternativnih valuta novcem možemo izgraditi mostove između pojedinaca, organizacija, poduzeća, gradova, regija, država i cijelog
 niza njihovih neostvarenih potreba i očekivanja.

Video: Nova TV - Sustav Alternativne Valute Crom

.